i

esg logo

Poseta počinje kartom opštine koja prikazuje brojne registrovane lokalitete knjaževačke opštine. Arheološki predmeti su izloženi u vitrinama na osnovu perioda kojima pripadaju.

 

1.2.1Nozici

U prvoj vitrini izloženi su artefakti iz perioda paleolita (starije kameno doba), koje obuhvata približno 3.000.000-9.000 g. pre n.e. Artefakti su pronađeni na lokalitetu Baranica kod Knjaževca. To su primeri tri kremena nožića. Otprilike posle 120.000 godine pre nove ere, tokom srednjeg paleolita, dolazi do usavršavanja izrade kremenih alatki. Oruđe sada ima finije oštrice. Izložene alatke su se koristile u svakodnevnom životu, na primer, u lovu, za obradu mesa i izradu drugih alatki i najstariji su nalazi sa teritorije naše opštine. 


U produžetku izložbe nalazi se maketa neolitskog naselja koju je izradio Vasil Todorov. Ovo naselje je pripadalo starčevačkoj kulturi (VI-V milenijum pre nove ere). Nalazi se na lokalitetu Valuge kod sela Jelašnica na desnoj obali Jelašničke reke. Na ovom lokalitetu utvrđeno je postojanje zemunica pored kojih su otkrivene radne površine popločane rečnim oblutkom. Za period neolita (mlađe kameno doba) karakteristična je pojava stalnih naselja i samim tim sedelačkog načina života, za razliku od prethodnog perioda i nomadskog načina života. Tokom ovog perioda razvija se stočarstvo, zemljoradnja i proizvodnja keramičkih posuda. U periodu neolita menja se i način ishrane, koriste se keramičke posude za kuvanje hrane i skladištenje žitarica.


Fragmenti keramike - Neolit - Dubrava


U drugoj vitrini
su predmeti sa lokaliteta Valuge i Dubrava I, to su: sečiva, kamene sekire, keramički amuleti, slikana keramika, keramika sa impresso ornamentom, barbotin ornamentom. Impresso ornament je karakterističan za neolit (6.500-4.500 g. pre n.e.) nazvan je prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda utiskivanjem prsta i nokta. Barbotin ornament se dobija prevlačenjem prstiju ili komada drveta preko prethodno nanesenog sloja gline, pa se tako dobijaju plastična rebra različitih dužina i pravilnosti, koja se grupišu u vertikalne i ređe u horizontalne, kose, stepenaste i uglaste sisteme.

 

 

 


Statueta

 

U trećoj i četvrtoj vitrini su predmeti iz eneolita (bakarnog doba, 4.500-2.500. godine pre n.e.) sa lokaliteta Koželj, Škodrino polje, Ravna, to su primeri: kamenih sekira, sečiva, pršljenak za vreteno, koštano šilo, dve keramičke statuete, kultni predmeti, keramičke posude. Eneolit označava period rane metalurgije bakra. Vremenski obuhvata period V-III milenijuma pre nove ere. Ovaj period karakterišu kulture sa jakom neolitskom tradicijom i retkim nalazima nakita i oruđa od bakra. Eksploatacija bakarne rude u Timočkom basenu zabeležena je na lokalitetu Rudna glava kod Majdanpeka. Eneolitska naselja registrovana su u knjaževačkom kraju, u ataru sela Banjski Orešac, Koželj, Debelica, Rgošte i Jelašnica. U Knjaževcu su registrovani lokaliteti Boševo-Metalogradnja i Dubrava. Arheološkim istraživanjima potvrđeno je postojanje višeslojnog naselja iz eneolita, starijeg gvozdenog doba, antike i srednjeg veka. Otkriveni su ostaci stambenih objekata za čiju izgradnju je iskorišćen rečni oblutak. Nadzemni delovi bili su građeni u tehnici bondruka, isprepletani prućem. Ovo naselje je stradalo u velikom požaru negde oko 4000. godine pre nove ere. 

 

 

 


Bronzana igla

 

U petoj vitrini izložbenog prostora su predmeti iz bronzanog doba to su: bronzana igla, keramičke posude, kamene sekire, kameni udarač. Ovaj period označava razdoblje u kome je oruđe i oružje pravljeno pretežno od bronze. Vremenski obuhvata period II milenijum pre nove ere. Stanovništvo bakarnog doba se uglavnom bavilo stočarstvom i zemljoradnjom. Formiraju se nova zanimanja među kojima se izdvajaju zanatstvo i trgovina. Akumulacija dobara označava početak društvenog raslojavanja i vreme češćih sukoba. U knjaževačkom kraju registrovani su lokaliteti bronzanog doba u ataru sela Radičevac, Koželj i Ravna. Na periferiji Knjaževca istražen je višeslojni lokalitet Kadijski krst. 


Pećinski crtež, atar sela Gabrovnica

 

U šestoj vitrini su predmeti koji se datuju u gvozdeno doba tj. poslednji period praistorije. Izložene su keramičke posude: dvouhi pehari, zdele i jedan lep primer bronzanog priveska. Gvozdeno doba označava razdoblje u kome gvožđe ulazi u široku upotrebu. Vremenski obuhvata period od 800. godine pre nove ere do kraja I milenijuma pre nove ere. Naselja gvozdenog doba se obično nalaze na dobro utvrđenim uzvišenjima-gradinama. Nekropole čine rodovski tumuli, a u grobove se polaže oružje, nakit i keramika. U knjaževačkom kraju registrovani su lokaliteti gvozdenog doba u ataru sela Koželj, Ravna, Debelica, Kalna, Rgošte. U Knjaževcu su zabeležena naselja na lokalitetima Boševo, Kadijski krst i crkva sv. Đorđa.

 


Fibula

 

U sedmoj vitrini nalaze se predmeti iz keltskog groba. Grob je registrovan na lokalitetu Perilo u ataru sela Debelica. Otkrivena je oprema keltskog ratnika: dugi mač, fragmenti kanije mača, koplje, fibula. Ovi nalazi su dospeli u Zavičajni muzej 1975. godine. Grob je pronađen sasvim slučajno, prilikom obrade njive. Pretpostavlja se da su na ovom mestu sahranjeni ostaci spaljenog pokojnika, pripadnika Malih Skordiska. Pored predmeta iz groba izložene su i keramičke posude iz mlađeg gvozdenog doba sa lokaliteta Timacum Minus.

 

 


Znakovni jezik